U vremenu kada inflacija neumoljivo nagriza realnu vrijednost novca, a građani svakodnevno osjećaju posljedice rasta cijena i životnih troškova, postavlja se pitanje – da li pravosuđe ide u korak s ekonomskom stvarnošću? Ovakvo pitanje posebno se nameće u vezi sa nepromijenjenim Orijentacionim kriterijumima za naknadu nematerijalne štete koje primjenjuju sudovi u Republici Srpskoj, a koje je Vrhovni sud Republike Srpske usvojio još krajem 2015. godine.
Iako na održanom Panelu za usglašavanje sudske prakse ni tada nije postignut konsenzus o svim pitanjima, su ti kriterijumi i tada naišli na podijeljena mišljenja u vezi sa visinom naknade za pojedine vidove nematerijalne štete iz člana 200 Zakona o obligacionim odnosima (ZOO), do danas nisu mijenjani, iako se okolnosti u zemlji i regionu drastično promijenile.
Za razliku od toga, Vrhovni sud Federacije BiH i Apelacioni sud Brčko distrikta BiH su početkom 2025. godine donijeli odluke kojima su ranije usklađeni iznosi naknada povećani za čak 50%. Takva odluka Apelacionog suda Brčko distrikta, kako su naveli, „zasnovana je na činjenici da je od prethodnog usvajanja kriterijuma prošlo znatno vrijeme praćeno inflatornim kretanjima, pri čemu, prema zvaničnim podacima Agencije za statistiku BiH, indeks promjena potrošačkih cijena u navedenom periodu iznosi 129,9, dok indeks promjena prosječnih mjesečno isplaćenih neto plata iznosi 172,45. To znači da je inflacija iznosila 29,9%, a prosječna neto plata porasla za 72,45%, što u prosjeku daje osnov za povećanje od približno 50%.“
Na osnovu toga se logično nameće pitanje – zašto bol i patnja više vrijede u Federaciji BiH i Brčko distriktu nego u Republici Srpskoj?
Još važnije, zašto Vrhovni sud RS nije reagovao u istom pravcu? U pravnoj zajednici postoji konsenzus da naknade za nematerijalnu štetu moraju pratiti ekonomske realnosti, jer je u suprotnom pravda ne samo usporena – već i selektivna.
Posebnu ulogu u ovom kontekstu trebalo bi da ima Panel za ujednačavanje sudske prakse, čiji je rad propisan Pravilima Panela, a koji jasno nalažu:
„Kada postoji usaglašenost zakonskih odredbi, a različito tumačenje istih, Panel će vršiti usaglašavanje stavova i donositi pravna shvatanja. Kada ne postoji usaglašenost zakonskih rješenja, koja stvara nejednakost građana pred zakonom, Panel će po potrebi inicirati zakonske izmjene.“
Ako su građani Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko distrikta formalno ravnopravni pred zakonom, kako je moguće da za istu duševnu bol, pretrpljeni strah ili umanjenje životne aktivnosti, građani Republike Srpske dobijaju znatno nižu novčanu naknadu?
Odsustvo reakcije i konkretnih poteza, posebno od strane Panela za ujednačavanje sudske prakse, otvara prostor za osjećaj nepravde i pravne nesigurnosti među građanima. Nije li upravo zadatak tog tijela da prepozna i reaguje u situacijama koje dovode do različitog tretmana građana pod istim zakonima?
Vrhovni sud Republike Srpske i Panel za ujednačavanje sudske prakse i dalje imaju priliku da pokažu odgovornost i osiguraju pravnu jednakost svih građana u Bosni i Hercegovini. Donošenjem novih, ažuriranih kriterijuma, ne bi samo ispravili očiglednu nepravdu – već bi i poslali poruku da se u ovom sistemu pravda ne mjeri po entitetskim linijama.
Jer bol, patnja i strah nisu manji samo zato što se dešavaju s ove strane entitetske granice.
Na sjednici Građanskog odjeljenja Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine održanoj dana 05.03.2025. godine razmatrani su i prihvaćeni: Orjentacioni kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štetena način da je odlučeno da se mijenjaju Orijentacioni kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Federacije BiH od 27.01.2016. godine u primjeni Zakona o obligacionim odnosima (Službeni list SFRJ broj: 29/78, 39/85 i 57/89, Službeni list RBiH broj: 2/92 i 13/93, Službene novine FBiH broj: 29/03 i 42/11), na način da se tada prihvaćeni novčani iznosi KM po svim osnovima povećavaju za 50%.
Na sjednici Građansko-privredno-upravnog odjeljenja Apelacionog suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, održanoj dana 25.04.2025. godine, usvojeno pravno shvatanje broj 097-0-Su-25-000259, kojim se mijenjaju Orijentacioni kriteriji za utvrđivanje pravične naknade nematerijalne štete Apelacionog suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine broj 097-0-Su-16-000250 od 01.04.2016. godine, na način da se tada prihvaćeni novčani iznosi KM po svim osnovima povećavaju za 50%.
Ovakva odluka suda u Brčkom zasnovana je na činjenici da je od njihovog donošenja proteklo je znatno vrijeme s inflatornim kretanjem, konkretno, na osnovu zvaničnih podataka Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine slijedi da je indeks promjena potrošačkih cijena u periodu od donošenja kriterijuma do ove godine iznosi 129,9 a indeks promjena prosječnih mjesečno isplaćenih neto plata po zaposlenom u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine iznosi 172,45. To dalje znači da je inflacija u navedenom periodu iznosila 29,9%, a da je prosječna mjesečna neto plata porasla za 72,45 %, odnosno da je prosjek tih iznosa približno 50 %.
PRAVILA Panela za ujednačavanje sudske prakse
Član 3.
(Uloga Panela)
(1) Kada postoji usaglašenost zakonskih odredbi, a različito tumačenje istih, Panel će vršiti usaglašavanje stavova i donositi pravna shvatanja.
(2) Kada ne postoji usaglašenost zakonskih rješenja, koja stvara nejednakost građana pred zakonom, Panel će po potrebi inicirati zakonske izmjene.
(3) Na Panelu se mogu razmjenjivati iskustva i mišljenja u tumačenju i primjeni zakona i u drugim situacijama, te predlagati odgovarajuća rješenja nadležnim institucijama.
Član 4.
(Koordinacija Panela)
Panelom koordinira Visoko sudsko i tuzilačko vijeće Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: VSTV BiH.
Član 7. (Održavanje sastanaka Panela)
(3) Sastanci se održavaju četiri puta godišnje prema kalendaru sastanaka Panela (u daljem tekstu: kalendar sastanaka), iz svake oblasti najmanje jednom, a po potrebi i češće.
