Zakon o radu
Zakon o radu predstavlјa osnovni propis kojim se regulišu radno – pravni odnosi, dok se Opštim kolektivnim ugovorom dodatno regulišu pojedina pitanja iz radnih odnosa.
U posljednjih nekoliko godina primjećuje se blagi porast radnih sporova pred sudovima u BiH, pa je zbog toga jako bitno pojasniti zaštitu prava iz radnog odnosa radnika u slučaju povrede ovih prava.
AK Vasilić u svojoj praksi u velikom broju slučajeva PRUŽA PRAVNU POMOĆ POSLODAVCIMA koji imaju veći broj radnika te u tom smislu priprema podzakonske akte, pravilnik o radu, pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta, ugovore o radu, pravilnik o kancelarijskom poslovanju i arhivskoj djelatnosti, odluke, rješenja, te na direktan način uređuje odnose između poslodavaca i radnika izradom ugovora o radu ali i sva ostala pitanja u vezi primjene radnog zakonodavstva u poslovanju privrednih subjekata i preduzetnika u radnim odnosima.
Radni spor
U INDIVIDUALNIM RADNIM SPOROVIMA, jako često u zastupanju klijenata (radnika) kojima su povrijeđena prava iz radnog odnosa pružamo usluge pravne podrške i pomoći u ostvarivanju svojih prava kod poslodavaca, savjetodavno, iznalaženjem obostranog interesa radi izbjegavanja spora, ali i zastupanjem u disciplinskim postupcima, pred nadležnim organom prije pokretanja sudskog spora a naročito pred sudovima. Radno-pravna zaštita odvija se u dva stepena, odnosno kao postupak kod poslodavca i postupak pred trećim nezavisnim i nepristrasnim organima (sudom i alternativnim ogranima: ako su se strane sporazumjele). Pretpostavka sudskog postupka nije vezana za prethodno podnošenje zahtjeva za zaštitu prava poslodavcu, odnosno u postupku mirnog rješavanja sporova nego se sudska zaštita javlja kao nastavak ostvarivanja prave zaštite iz radnog odnosa.
Radnici u sporovima u vezi sa ostvarivanjem njihovih prava iz radnog odnosa oslobođeni su od plaćanja sudskih taksi.
S obzirom na prirodu radnih sporova, kada radnik tuži poslodavca, zaštitu svojih prava radnik ostvaruje tužbom radi utvrđivanja da pojedninačni akt poslodavca kojim je odlučivao o pravu i obavezi iz radnog odnosa nije dopušten ili osnovan, te kondemnatornim zahtjevom za vraćanje na rad ili ostvarivanje drugog prava. Međutim, česte su situacije kada radnik više ne želi povratak na rad kod poslodavca, on ima pravo i na deklaratornu tužbu (zbog proteka vremena I novog zaposlenja, ne želi povratak kod poslodavca, ali ima interes da se utvrdi nezakonitost odluke o otkazu ugovora o radu kako bi ostvario prava u vezi s radnim odnosom (naknada plate, otpremnina, doprinosi za zdravstveno i penzijsko-invalidsko osiguranje) za vremenski period kada su nastupile posljedice otkaza do vremena kada se zaposlio.
Novi Zakoni o radu u BiH (FBiH, RS, BD BiH) odstupaju od opših pravila parničnog postupka o teretu dokazivanja u slučaju da se radi o otkazu ugovora o radu od strane poslodavca, odnosno u institucijama BiH u slučaju redovnog otkaza ugovora o radu (čl. 72. st. 1. i 2. Zakona o radu u institucijama BiH, “Sl. glasnik BiH”, br. 26/04 i 7/09) poslodavac je dužan da dokaže postojanje razloga za otkaz u slučaju radnog spora.
U radnom pravu BiH radnik koji je dobio nezakonit otkaz, ima pravo vraćanja na poslove koje je prethodno obavljao ili druge odgovarajuće poslove. Vraćanje radnika na posao naložiće sud samo u slučaju da radnik to zahtjeva. Sud nije nadležan naložiti takvo vraćanje u slučaju da radnik takav zahtjev nije postavio. Da bi se izbjegli prigovori nemogućnosti izvšenja u slučaju kada se traži samo vraćanje na poslove na kojima je radnik prethodno radio, a koji su u međuvremenu ukinuti, bilo bi dobro u tužbenom zahtjevu alternativno tražiti vraćanje na druge odgovarajuće poslove.
U slučaju utvrđenja nezakonitosti otkaza, radniku pripada naknada plata za vremenski period tokom kojeg je zbog nezakonitog otkaza bio onemogućen raditi i za obavljeni rad primati platu. U sudskoj praksi javlja se i stav da ta naknada obuhvata i stimualativni dio plate na koji bi radnik imao pravo da nije bilo nezakonitog otkaza. Zbog često relativno dugog trajanja radnih sporova i zakonskih zateznih kamata koje teku od dana dospijeća svakog mjesečnog iznosa plate, iznos dugovane (naknade) plate i zateznih kamata može biti značajan i predstavljati veliko finansijsko opterećenje za poslodavca koji je izgubio radni spor u vezi sa zakonitošću datog otkaza.