KLEVETA, POVREDA ČASTI I UGLEDA i naknada štete
Opšte poznata je činjenica je da je “Facebook” i slične plaforme društvenih mreža, besplatna aplikacija koja omogućava svim svojim korisnicima da objavljuju „postove“ čitaju tuđe i šalјu svoje tekstualne unose, da komentarišu i dijele takozvane objave lica koji koriste društvene platforme.
“Facebook” predstavlja javni prostor, društvenu mrežu – medij dostupan širokom auditorijumu, u i van formalnih granica zemalja, koji koristi veliki broj ličnosti, zbog čega se uticaj objava na toj mreži može „u najmanju ruku“ izjednačiti sa uticajem objava u novinskim člancima, ili televizijskim emisijama.
Advokatska kancelarija Vasilić je u predmetu tužiteljice Željke Grujičić (1984) iz Bijeljine zastupala tužbu protiv tuženog Cvijetinović Petra zvani „Pero Maljutka“ iz Bijeljine zbog objavljenih izjava tuženog putem društvene mreže “Facebook”, koje su pune klevetničkog vokabulara, a iste su izazvale neistinit, zlonamjeran, pogrdan, uvredlјiv, diskreditujući i šokantan efekat na tužiteljicu.
Kao posljedica navedenog, kod tužiteljice su nastupile posljedice kojim se vrijeđa ličnost i moralni lik tužiteljice, narušava ugled i čast (naročito jer je samohrana majka jednog mldb. djeteta), koje su proizvele šokantan efekat ne samo na tužiteljicu na koju se objave i potom pisani komentari odnose, već i na širu lokalnu zajednicu – grad Bijeljinu u kojem živi tužiteljica i njen mldb. sin i susjedne lokalne zajednice, pa i Republiku Srpsku, budući da je društvena mreža “Facebook” veoma popularna i posjećena društvena mreža gdje, dakle, veliki broj građana „prati“ i čita objave ličnosti iz svijeta nevladinog sektora kome pripada tuženi u obnašanju svoje funkcije.
Osim toga u spornim objavama navedenim u tužbi, koje su pune senzacionalizma tužiteljica se vrijeđa i kao „obični“ građanin i kao javna ličnost službeno lice, pri čemu joj se sasvim sigurno nanosi duševna bol i patnja dovođenjem u situaciju da se “pravda” porodici, rodbini, prijatelјima kolegama na poslu i najširoj javnosti za ono što nije istinito, a što joj je u spornim izjavama stavlјeno na teret čime se kao posljedica u smislu odredbi člana 200. Zakona o obligacionim odnosima identifikuju povreda ugleda i časti.
Obzirom da je tuženi priznao tužbeni zahtjev u cjelosti, satisfakcija između ostalog predstavlja i objavu na identičan način na koji je štetna radnja izvršena pa tužiteljica Grujičić objavljuje javno IZVINJENJE TUŽENOG koje Vam predstavljamo u originalu:
Skenirano-sudsko-poravnjanje-Zeljka-Grujicic
PRAKTIČNO KLEVETA, POVREDA ČASTI I UGLEDA
Kleveta i povreda časti i ugleda nije isto i treba napraviti jasnu pojmovnu distinkciju. Ovi pojmovi čak nisu ni regulisani u istim zakonom.
Za klevetu postoje posebni zakoni (Zakon o zaštiti od klevete), dok se za uvredu sudi na osnovu Zakona o obligacionim odnosima.
Prema Zakonu o zaštiti od klevete Republike Srpske uređuju se prihvatljiva ograničenja slobode izražavanja u pogledu građanske odgovornosti za štetu nanesenu ugledu fizičkog ili pravnog lica iznošenjem ili pronošenjem nečeg neistinitog.
Sa druge strane, prema Zakonu o obligacionim odnosima, ko drugom povredi čast, kao i ko iznosi ili prenosi neistinite navode o prošlosti, znanju, sposobnosti drugog lica ili o nečemu drugome, a zna ili bi morao da zna da su neistiniti, i time mu prouzrokuje materijalnu štetu, dužan je da je naknadi.
Sa praktične strane procesno gledano, uvažavajući način iznošenja klevete ili činjenja uvrede, uvažavajući pravila o teretu dokazivanja, tužilačka strana je dužna iznijeti sve dokaze što često podrazumjeva angažman vještaka odgovarajuće struke, što u prvom redu podrazumjeva dokazivanje legitimacije tuženog (ukoliko je kleveta ili uvreda izvršena putem društvenih mreža) jer su česti odgovori tuženih „nije moj profil“, „nisam to ja napisao“, „mogao je bilo ko otvoriti nalog sa mojim imenom i napisati to“, pa bi u tim slučajevima vještak informatičke struke trebao utvrditi ko je koristio „Facebook“ nalog i objavio sporni sadržaj kako bi se utvrdila odgovornost tuženog u konačnici postupka.
Sa druge strane, kako se radi o postupcima u kojima je potrebno dokazati posljedice kojima je pogođen tužilac spornim objavama (duševnu bol, osjaćaj srama, duhovne patnje) te vrstu, trajanje istih, to je u postupku potrebno i angažovati vještaka medicinske struke specijalistu psihijatrije, koji bi u nalazu trebao da iznese sudu stručno mišljenje o konkretnim posljedicama koje žrtvu pogađaju da bi sud odredio visinu novčane naknade.
Osim toga na zahtjev tužioca, sud može obavezati tuženog i da na isti način objavi javno presudu kojom se utvrđuje povreda ugleda i časti, ili kleveta, kako bi se u potpunosti postigla puna satisfakcija prema štićenom dobru ličnosti.
Objavljeni tekst je istupanje u javnosti, tumačenje propisa, pravnih pojmova kojem se želi doprinijeti demokratskom poretku, vladavini prava, slobodama i pravima građana.
